Simboli Pančeva: Crkva Svete Ane – zadužbina Đorđa Vajferta

To je jednobrodna građevina orijentisana sever – jug sa zvonikom i sakristijom koja se izdvaja iz osnovne mase.

Stilski se može uvrstiti u eklektične građevine, tako da na pročelju zvonika i razuđenim krovnim površinama preovladava secesija, na zapadnoj strani (fasadi) i enterijeru oltarskog prostora neogotika, dok se na biforama uočavaju uticaji vizantijske arhitekture.

Zabatni deo ulaznog trema obrađen je u plitkoj malterskoj plastici i završen sa dve figure anđela simetrično postavljene.

Na zapadnoj fasadi objekta nalazi se trem sa neogotskim svodovima na zidanim stupcima. Otvori na tremu, po jedan na bočnim stranama i tri na prednjoj, polukružno su zasvedeni.

Fasade crkve i zvonika dekorisane su elementom četvorolista. Prozori i rozete su zastakljeni tehnikom vitraža. Vajfertova kapela je sačuvala funkciju katoličke crkve.

Inače, na objektu Crkve svete Ane 2022. godine izvedeni su obimni građevinski radovi kako bi crkva zablistala nekadašnjim sjajem na stogodišnjicu od izgradnje. Investitor je bila Zrenjaninska biskupija.

Crkva Svete Ane danas je kulturno dobro. Spomenik kulture postala je 2000. godine i pod zaštitom je Zavoda za zaštitu spomenika kulture u Pančevu.

Crkva Svete Ane izgrađena je 1923. godine. Đorđe Vajfert je crkvu posvetio roditeljima Ani i Ignjatu. Prvobitna Vajfertova ideja je bila da izgradi malu kapelu, ali je nakon molbi vernika i stanovništva odlučio da ipak sazida crkvu.

Crkva je imala i veliki praktičan značaj, jer crkva Svetog Karla Boromejskog nije mogla da ispuni potrebe rimokatolika u Pančevu kojih je tad bilo više od šest hiljada. Međutim, ova crkva imala je veliki značaj i za ostalo stanovništvo grada koje se nadalo da će sa izgradnjom nove crkve njihov kraj „oživeti“.

U izgradnji crkve učestvovala su velika imena toga vremena kao što su Uroš Predić, Pavle Pantelić, Đoka Jovanović i Hugo Vajs. Angažovanje izuzetno značajnih ljudi na izgradnji crkve, kao i ogroman novac koji je na izgradnju utrošen, govori o tome koliko je ova crkva bila bitna Đorđu Vajfertu, posebno kada se uzme u obzir da je u to vreme Vajfert trošio ogromne količine novca kako bi obnovio imovinu uništenu u Prvom svetskom ratu.

Đorđe Vajfert je crkvu dao na korišćenje rimokatoličkoj crkvi, ali je nakon toga nije zaboravio. U prilog tome govori činjenica da je u njoj proslavio 60 godina svog braka, kao i to da crkva zauzima značajno mesto u njegovom testamentu.

Ovaj tekst je nastao u okviru projekta koji sufinansira Pokrajinski sekretarijat za kulturu i javno informisanje. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.