Prvi panel: „Ozelenjavanje gradova“ – put ka lokalnom razvoju Prvi panel: „Ozelenjavanje gradova“ – put ka lokalnom razvoju ZS

Forum „Izazovi i zelene prilike u procesu pridruživanja EU“

  • Objavljeno u
  • Autor  Zeleni minuti

Zeleni forum pod nazivom “Izazovi i zelene prilike u procesu pridruživanja EU” 20. novembra su u Beogradu organizovali Zeleni Srbije u saradnji sa poslaničkom grupom Zeleni/EFA Evropskog parlamenta.


Na četvorosatnom forumu bilo je reči o „ozelenjavanju“ gradova kao putu ka lokalnom razvoju, zelenoj ekonomiji kao odgovoru na nezaposlenost mladih, ali i o perspektivama zelenog preobražaja u regionu u procesu pridruživanja Srbije EU.

„Ozelenjavanje gradova“ – put ka lokalnom razvoju

Otvarajući ovaj panel Violeta Jovanov Peštanac, koordinatorka Zelenih za Vojvodinu je istakla da je nezaposlenost jedan od gorućih problema kako Evrope tako i Srbije, a da istovremeno kriza vezana za klimatske promene i životnu sredinu postaje sve ozbiljnija.

Koncept „ozelenjavanja“ naše ekonomije podrazumeva stvaranje visokokvalitetnih zelenih radnih mesta kako bismo se istovremeno borili protiv nezaposlenosti, klimatskih promena i degradacije životne sredine. Od takvog delovanja Srbija može imati samo korist, naglasila je ona.

Kao „zeleno radno mesto“ definiše se svaka profesionalna aktivnost koja pomaže u zaštiti životne sredine i borbi protiv klimatskih promena i prepoznaje se u štednji energije i sirovina, promovisanju obnovljive energije, smanjivanju otpada i zagađenja, zaštiti biodiverziteta i ekosistema. Kada govorimo o zelenim radnim mestima, istovremeno govorimo i o zdravlju naroda i kvalitetu života.

zelena

Prema njenih rečima zelena radna mesta omogućavaju dostojan rad koji za uzvrat garantuje odgovarajuću socijalnu zaštitu, dovoljna primanja, i zdrave radne uslove.

U takvom je okruženju moguće poštovanje radničkih prava i učešće pojedinaca u odlukama koje utiču na njihov život. Zelena radna mesta nisu utopijski san, zaključila je Jovanov Peštanac.

Napredak prema većoj održivosti učinjen je u mnogim delovima Evrope, čime su stvorena i radna mesta. O tome kako se koncept “ozelenjavanja gradova” sprovodi u praksi na primerima iz svog okruženja ispričali su na panelu Robert Godina iz Slovenije, politički savetnik poslaničke grupe Zeleni/EFA i Džil Evans iz Velsa, poslanica u Evropskom parlamentu.

Robert Godina je priču ilustrovao sa nekoliko primera iz Evrope, počevši od lokalnih projekata i vodeći se uzrečicom “Misli globalno, deluj lokalno”.

U Mađarskoj su uz pomoć termalnih izvora sproveli grejanje u celom gradu, u regiji koja je veoma siromašna. Rezultat: mesečni račun za grejanje niži je za 78%. Deo novca koji stanovništvo sada uštedi, ide na poboljšanje socijalnog standarda. Austrijanci imaju puno primera šta su sve uradili s biomasom, na Baltiku su sve javne zgrade izolovane, stakla su dvoslojna. Iako sve to deluje malo, kada to uradi ceo grad ili cela regija, posle nekog vremena vide se velike uštede, a rezultat se primeti i u kvalitetu vazduha, rekao je Godina.

Džil Evans je predstavila nekoliko projekata koji su primenjeni u malim sredinama, siromašnim i marginalizovanim, u Velsu, u kojima su ulaganjima stvorena zelena radna mesta.

Jill Evans

 

Dobar primer neodrživosti posebno iz ugla klimatskih promena i ekonomije bili su rudnici uglja u Velsu, koji su zatvoreni 1980-ih i 1990-ih godina. Ljudi su ostali bez posla, priroda je bila uništena. Danas je dolina ozelenela bukvalno, s puno drveća, a politikom usmerenom na otvaranje zelenih radnih mesta ljudi ponovo imaju gde da rade, a kvalitet i uslovi života su bolji, istakla je između ostalog Evans.

Slobodan Puzović, sekretar pokrajinskog Sekretarijata za ekologiju je podsetio da se njegov Sekretarijat bavi zaštitom životne sredine kako bi se stvorili humaniji uslovi za život stanovništva, ali se bave i urbanizmom, graditeljstvom i prostornim planiranjem, koje je on ocenio i ključnim kada se govori o zelenilu i ozelenjavanju koje nam je neophodno da bismo zdravije živeli.

Ljubinka Kaluđerović iz Stalne konferencije gradova i opština koja odlično poznaje situaciju na terenu u svim lokalnim sredinama na teritoriji Srbije, podsetila je da ova organizacija kroz dosta programa radi na poboljšanju energetske efikasnosti u nekim lokalnim samoupravama.

Zelena ekonomija kao odgovor na nezaposlenost mladih

Na otvaranju ovog panela Žaklina Živković, direktorka Zelenih je rekla da su mladi u Srbiji samo konzumenti političkih odluka i pogođeni svim krizama u društvu, onima koje su stvorene nepravednom socijalnom i ekološkom politikom.

U Srbiji je stanje veoma loše, 190.000 mladih od 20 do 29 godina je bez posla. Svaka druga mlada osoba na tržištu nema posla, u regionu je stanje isto ili i gore. Slično je i u Evropi. Pre dve decenije u Srbiji oko 2% mladih je napuštalo Srbiju, a danas je reč o čak 15%! Ulaganje u inovacije, istraživanje, razvoj, socijalno preduzetništvo, kooperative, IT i druge održive rastuće sektore, sve to može pomoći u zapošljavanju mladih. Lako je, jednostavno, ali se ipak ne dešava, zaključila je Živković.

 

22

Iva Marković iz Zelene omladine je duži niz godina bila aktivna u Evropskoj federaciji mladih zelenih, a kao predstavnica Srbije učestvovala je i na konferenciji o mladima u krizi gde je bilo reči i o tome kako demokratija može da doprinese rešavanju problema mladih.

Svesni smo da je problem mnogo širi, da je nezaposlenost sistemski problem koji bi trebalo rešavati kroz politike koje nisu samo omladinske. Na jednoj od konferencija mladi Evrope su definisali svoje zahteve u 17 tačaka u odnosu na Evropsku uniju. Među njima je bilo i određivanje minimalne zarade koja, iako je u Srbiji mizerna, u evropskim zemljama i ne postoji. Važno je bilo i motivisanje omladinaca da se uključe u rad sindikata. U Srbiji veliki broj mladih radi na crno, bez ikakvih prava. Neki godinama volontiraju, rade na određeno vreme uz plaćen samo prevoz, tu su i sezonski poslovi, kazala je Marković.

Vladan Đukanović iz Krovne organizacije mladih je podsetio da je početkom ove godine usvojena nova Strategija za mlade od 2015. do 2025. godine i Akcioni plan za tu strategiju do 2018. godine, a zapošljavanje predstavlja jednu od tačaka tog dokumenta.

Omladinske politike ne mogu jedine rešiti nezaposlenost mladih, ali se moraju odrediti specifičnosti mladih kao društvene grupe. Bili smo uključeni i u izradu Nacionalnog programa za zapošljavanje mladih. Program pokriva četiri oblasti važne za mlade: informisanje, karijerno vođenje i savetovanje, program stručnih praksi i preduzetništvo. Veoma je važno i osmisliti program i mehanizme kako podstaći mlade da se bave privatnim preduzetništvom i na koje načine sve država može da ih stimulište, rekao je on.

publika

Igor Šoltes,evroposlanik grupe Zeleni/EFA – Slovenija, kaže da država mora da donese odluku po kom modelu će raditi na rešavanju ovog problema.

Prekarni rad mlade dovodi u zavisne situacije, jer ne mogu podizati porodicu, dobiti kredite, kupiti stanove i to je jedan zatvoreni krug. I u EU se dešava da se gubi srednja klasa, pa i šansa za mlade da se zaposle i plaćaju poreze, a time gubi cela država. Zapošljavanje mladih bi moglo da se stimuliše preko malih, srednjih i mikro preduzeća, preko subvencija i poreskih olakšica, mišljenja je Šoltes.

Prof.dr Davor Škrlec Evroposlanik grupe Zeleni/EFA – Hrvatska u Srbiji vidi zdrave mlade snage progresivne u razmišljanju, ali ono što nedostaje i u Srbiji, ali i u drugim zemljama je veće uključivanje mladih u procese odlučivanja, jer ne mogu samo stariji odlučivati u njihovo ime.

Ništa se neće promeniti po pitanju smanjenja nezaposlenosti, ako nastavimo da radimo u ovom ekonomskom modelu koji i dalje postoji. Rešenje je u promeni ekonomskog modela, a jedan od njih je kružna ekonomija. Moramo razmišljati o tome kako se ponaša priroda. Ona ne poznaje otpad, nego u jednom kružnom procesu, u jednom ciklusu ide od proizvodnje do završetka, i to moramo primeniti u svojoj ekonomiji. Otpad je naše blago, a ne nešto što moramo baciti na smetlište. U promeni modela dosta će pomoći tehničke inovacije i socijalne inovacije, kazao je Škrlec.

Perspektive zelenog preobražaja u regionu u procesu pridruživanja Srbije EU

Na otvaranju ovog panela Ivan Karić, narodni poslanik RS i predsednik Zelenih Srbije je rekao da ekonomija u 21. veku može biti samo zelena i nikako drugačija, da ekologija nije trošak već ulaganje u budućnost, a da zelena ekonomija može da bude jedan od glavnih oslonaca privrednog razvoja Srbije.

Davor Škrlec, evroposlanik grupe Zeleni/EFA iz Hrvatske osvrnuo se na to kako Zeleni Evropskog parlamenta vide rešenje problema energije i zapošljavanja, s tim da zeleni poslovi i zelena ekonomija nisu isključivo vezani za energetiku, nego da je to puno širi pojam.

Da bismo ostvarili političku-ekonomsku stabilnost, u svim našim državama, moramo da zadovoljimo koliko god je više moguće tri temelja nezavisnosti: da smanjimo svoj uvoz energije, da budemo energetski nezavisni, da budemo nezavisni u proizvodnji hrane i da imamo dovoljnu količinu zdrave vode što nam omogućava kvalitetan život, rekao je Škrlec.

Što se tiče evropske perspektive postoji nekoliko alata koje mogu koristiti članice Evropske unije, ali i zemlje koje nisu njeni članovi, kao i zemlje kandidati, kao što je Srbija. Temelj razvoja Evropske unije sve više postaje regionalna saradnja i formiranje makroregija koje se zasnivaju na četiri stuba: održiva energetika, održivi transport, održava poljoprivreda i zaštita životne sredine i voda.

treci panel

Zvezdan Kalmar iz Centra za ekologiju i održivi razvoj kaže da je makroekonomska nestabilnost Srbije zapravo dugoročna loša slika i perspektiva ekonomije koja se bazira na lošoj strukturi ekonomije, industrije i energetike uspostavljenih šezdesetih godina prošlog veka i koji je trajao sve do devedesetih godina. On smatra da je veoma važno da energetska efikasnost bude podržana od Vlade Srbije.

Jako je bitna mera da Vlada podrži energetsku efikasnost i uz mere pospešivanja dostupnosti obnovljivih izvora energije u svim sektorima Srbija ima realno finansijski i ekonomski održivu mogućnost da pređe na minus 80% emisija CO2 iz električne energije odnosno značajna smanjivanja emisija iz ukupnog energetskog sektora, rekao je Kalmar.

Narodni poslanik Ivan Karić je na kraju ovog panela podsetio da je Srbija na drugom mestu u Evropi, iza Poljske, po upotrebi fosilnih goriva.

Ovde se ne radi o tome da je potrebno da prestanemo da koristimo fosilna goriva nego da pronađemo način za smanjivanje upotrebe fosilnih goriva, da povećavamo količinu obnovljivih izvora, da povećavamo količinu biomase, zaključio je Karić.

Zeleni forum pod nazivom “Izazovi i zelene prilike u procesu pridruživanja EU” bio je i prilika da se javnosti predstavi prva brošura na srpskom jeziku o zelenim radnim mestima koju su objavili Zeleni Srbije uz podršku zelene poslaničke grupe Zeleni/EFA u Evropskom parlamentu.

Kontakt

Adresa: Josifa Marinkovića 5
26000 Pančevo

Mobilni: +381 (0) 64 264 0055 

email: Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli.

Pratite nas i putem...